Jučer, ispod Drvenika, zabilježena je neobična pojava koja je mnoge mještane i turiste ostavila u čudu. Naime, more je bilo "krcato" želatinoznim organizmima, koji su prvi put primijećeni u tolikim količinama. U grupnim chatovima na društvenim mrežama, brzo se proširila vijest o ovoj neobičnoj pojavi, no većina ljudi, unatoč godinama provedenim na moru, nije prepoznala o čemu se radi.
Zanimanje je bilo toliko veliko da su mnogi odlučili podijeliti svoje fotografije s morem prepunim ovih stvorenja. No, dok su se jedni pitali o uzrocima ovakvih pojava, drugi su pokušavali razjasniti o čemu je zapravo riječ.
Pojava salpi objašnjena od strane Instituta za oceanografiju i ribarstvo
Na česte upite građana i ribara, Institut za oceanografiju i ribarstvo nedavno je objavio službeno priopćenje u kojem pojašnjava ovu fenomenološku pojavu. Prema stručnjacima Instituta, radi se o masovnoj pojavi salpi, želatinoznih planktonskih organizama koji spadaju u skupinu pelagičnih plaštenjaka. Takve eksplozije populacija nisu neuobičajene i obično su posljedica specifičnih ekoloških i klimatskih uvjeta koji potiču njihov brzi rast.
Salpe, koje mogu narasti do 10 centimetara, žive u kolonijama povezanima u lance. Ove kolonije mogu biti dugačke nekoliko metara, stvarajući impresivne formacije koje su lako vidljive pod vodom. Njihovo tijelo je gotovo potpuno prozirno, a hranjenje obavljaju filtriranjem fitoplanktonskih mikroalgi, čime izravno ovise o količini fitoplanktona u moru. Taj porast fitoplanktona, koji je obično prisutan u rano proljeće i jesen, direktno dovodi do eksplozije populacija salpi.
Zanimljivo je da salpe imaju sposobnost nespolnog razmnožavanja, što im omogućuje brz i eksponencijalan rast kad su uvjeti povoljni. No, kako brzo rastu, tako i brzo dolazi do njihovog opadanja kada uvjeti prestanu biti povoljni.
Utjecaj na morski ekosustav
Iako masovne pojave salpi nisu razlog za zabrinutost, stručnjaci napominju da je važno pratiti učestalost i trajanje tih pojava, jer one mogu ukazivati na promjene u ravnoteži morskih hranidbenih mreža. Ove promjene mogu biti rezultat klimatskih varijacija koje su sve izraženije.
Dodatno, salpe se mogu grupirati u velikim skupinama, a promjene u cirkulaciji morske vode mogu ih koncentrirati na određenim mjestima, poput područja oko Drvenika, što pojačava dojam njihove masovne prisutnosti.
Poziv na suradnju
Kako bi se bolje pratila učestalost ovih pojava, Institut poziva sve građane da i dalje šalju slike salpi, zajedno s informacijama o njihovoj lokaciji, putem mobilne aplikacije #RebrashNET. Suradnja lokalne zajednice ključna je za daljnje praćenje ovih fenomena i razumijevanje njihovih utjecaja na ekosustav Jadranskog mora.
Iako trenutne pojave salpi ne predstavljaju izravnu prijetnju ekosustavu, njihovo praćenje pomaže u boljem razumijevanju promjena u moru, što je od izuzetne važnosti za očuvanje biološke raznolikosti Jadranskog mora.